RadioGora




Flag Counter

četvrtak, 31. kolovoza 2017.

Kurban Bajram Šerif Mubarek Olsun Svim Muslimanima Širom Sveta

https://youtube.com/watch?v=KsxOwcGHIpc
Neka Allahov Nur Obasja Svaku Dusu Muslimana I Ispuni Je Najlepsim Zvucima Ezana Ovog Lepog Bajramskog dana... Sretan Kurban Bajram Svim Muslimanima!! 
Želi vam Team RadioGora®
                     www.radiogora.info

Sandžaklija finansirao izgradnju džamije u Africi

Sandžaklija finansirao izgradnju džamije u Africi

Jedan naš dobri hadžija iz Sandžaka, odabrao je najbolje dane u godini, prvih deset dana svetog mjeseca Zul-Hidžeta, najbolje mjesto na dunjaluku – Mekku El Mukerremu, a on obavlja hadž ove godine, da sam finansira izgradnju jedne džamije u Africi.
Uz to, uplatio je i bunar koji će biti pored džamije kako bi ljudi mogli abdestiti.
Prelijepo i jako vrijedno djelo u najboljim danima i najboljem mjestu.

srijeda, 30. kolovoza 2017.

Crni kamen u Kabi pamti svakog hodočasnika i registrira njegovo ime

Crni kamen u Kabi pamti svakog hodočasnika i registrira njegovo ime


Poštovani čitaoci, pred vama je jedan nadasve zanimljiv, ali i intrigantan tekst, koji određene islamske istine, u ovom slučaju znakove koji upućuju na fenomen Crnog kamena u Ka’bi i propis njegovog ljubljenja u toku hadžskih obreda, pokušava potvrditi znanstvenom metodom i stanovitim naučnim otkrićima i činjenicama. Naravno, nama muslimanima je islam sâm po sebi privlačan i istinit, jer čvrsto vjerujemo da je uputa od Allaha dž.š. i ne trebaju nam nikakvi posebni naučni dokazi da bi nas uvjerili u istinitost Allahove Objave, Kur’ana i ispravnost islamskog puta.
A pošto je nauka sama po sebi dinamičan fenomen, mi također ne tvrdimo da su naučna otkrića spomenuta u tekstu kategoričke istine, jer za to nemamo dokaza u Kur’anu i Sunnetu, već se, u odluci da objavimo ovaj članak, rukovodimo upravo kur’anskom metodologijom dokazivanja istinitosti Kur’ana i islama iz ajeta: ”Mi ćemo im pružati dokaze Naše u prostranstvima svemirskim, a i u njima samim, dok im ne bude sasvim jasno da je Kur’an istina.” (Fussilet, 53.)
Svako naučno otkriće bi trebalo biti podsticaj ljudima da razmisle o Allahu kao Stvoritelju i da se vrate u okrilje vjere islama, a onima koji su već na stazi islama, trebalo bi učvrstiti vjerovanje i povećati zahvalnost Allahu dž.š. na uputi.
Piše: Dr. Halid el-Ubejdi
Preveo i prilagodio: Abdusamed Nasuf Bušatlić
(Izvor: Khalid-alubaidy.com)
Islam neprestalno registrira nove svjedoke u svemiru kako bi, s vremena na vrijeme, sa svojim ”novim” svjedocima stao pred ”Sud religija” da progovore istinom pred njegovim sudijama, vijećnicima i advokatima, oslanjajući se na kur'ansko-sunnetske tekstove, pa se onda desi da neke od tih sudija i advokata nadvlada hir i gordost, a neki do njih opet otvoreno i s ushićenjem priznaju: ”Tako mi Boga, islam je istinska vjera!”
James M. Karner, jedan od znanstvenika iz oblasti astronomije i svemirskih istraživanja, nije mogao doći k sebi od ushićenja, nakon što ga je njegovo znanje odvelo do novog svjedoka u svemiru da mu kaže da je islam istinska vjera. Desilo se to onda kada je dokazano da su kosmičke zrake mnogo opasnije po Zemljin atmosferski omotač od nuklearnih zraka i da je njih nemoguće proći svemirskim letjelicama, jer spaljuju sve što dodirnu, osim kroz jedan jedini prozor u omotaču kojeg su otkrili astronomi i dali mu ime ”Van Allen”. Međutim, Karner je ubrzo shvatio da to nije nikakvo novo otkriće, jer se taj isti ”prozor” spominje u knjizi muslimana, Kur'anu, u ajetu: ”Kad bismo njih radi kapiju na nebu otvorili i oni se kroz nju uspinjali, opet bi oni, zacijelo, rekli: ‘Samo nam se pričinjava, mi smo ljudi opčinjeni!”’ (El-Hidžr, 14.-15.)
Da bi nakon toga obznanio svoje primanje islama posvetivši se još više svojoj struci u Američkoj svemirskoj agenciji ”NASA”.
Karner je nastavio svoj istraživački pohod, ali sada preko islama, pa je pokušao dokučiti i interpretirati fenomen ljubljenja Crnog kamena (Hadžerul-esved) koji se nalazi u Kabi, i otkrio je da Crni kamen registruje i ”zapisuje” svakog hodočasnika koji, u toku obreda obilaska oko Kabe (tavaf) poljubi Crni kamen ili pokaže svojom rukom prema njemu. Otkrio je, na osnovu analize uzorka Crnog kamena, da on emitira 20 nevidljivih zraka u različitim smjerovima putem kratkih talasa, a svaka ta zraka prodire kroz 10.000 ljudi. U kontekstu Karnerovog otkrića, valja spomenuti i riječi imama Šafije koji je rekao da: ”Crni kamen pamti svakog hodočasnika, svejedno hodočastio on Kabu radi hadža ili radi umre, i registrira njegovo ime samo jedanput, stavljajući znak na osnovu broja krugova koje hodočasnik napravi oko Kabe.”
To isto potvrdio je i egipatski znanstvenik dr. Abdul-Basit  Muhamed  Sejjid, direktor Instituta za proučavanje znanstvene nadnaravnosti Kur'ana u Egiptu.
Na osnovu tog uzorka, Karner je došao do rezultata o kojima je govorio dr. Abdul-Basit u svom intervjuu za novine ”Al-šuruk al-džezairijje”, u kojem je otkrio krađu komada Crnog kamena od strane Velike Britanije koja je ciljano angažirala svog čovjeka (špijuna) i poslala ga u Maroko, gdje je deset godina studirao arapski jezik, a zatim je otišao u Egipat da izvrši svoj zadatak. Naime, on se u Egiptu uvukao među hadžije, pa je, kada su bili u Mekki, sat prije zore iskoristio priliku, jer u to vrijeme, prije sto godina, nije bilo jake straže kod Kabe i tada je pojedinac sâm mogao tavafiti i obilaziti oko Kabe. Taj špijun je otkinuo tri mala komadića Crnog kamena s ciljem da Englezi saznaju stvarnu istinu o tom kamenu. Dvanaest godina nakon toga, Britanski muzej objavio je da Crni kamen (Hadžeru-l-esved) nije iz Sunčevog sistema i da muslimani, prilikom hodočašća, ljube kamen koji ne dolazi iz Sunčevog sistema. To je priča koju je Karner slušao nakon što je primio islam, pa je on posjetio Britanski muzej i uzeo je uzorak Crnog kamena kolik’ zrno leblebije koji je otkinuo uz pomoć lasera, kako bi dokazao svoje otkriće.
Priču o krađi komadića Crnog kamena, koju je organizirala Velika Britanija, spominjali su i prepričavali mnogi znanstvenici među kojima i poznati egipatski geolog Zaglul Nedždžar, koji je sa potpunim ubjeđenjem tvrdio da je taj engleski špijun primio islam i da je napisao knjigu ”Put u Mekku” u kojoj je obznanio svoju pokornost Gospodaru svih svjetova, Allahu, dž.š.

Tri pitanja o Arefatu koja moramo znati


Sutra je dan Arefata, najodabraniji dan u godini. O vrijednosti ovog dana i njegovom značaju postoje brojna predanja i stavovi učenjaka. U ovom tekstu podsjećamo se na tri značajna pitanja vezana za ovaj dan. Šta je Arefat i dan Arefata? Dan Arefata je 9. dan mjeseca zu-l-hidžeta, 12. mjeseca u hidžretkom kalendaru. To je dan na kome se hadžije okupljaju na Arefatu, a Arefat je poznato mjesto, brdo u blizini Mekke. Ime Arefat potiče od glagola arefe (upoznati). Ovo mjesto je dobilo ovo ime zbog toga, prema prvom mišljenju, što su se na njemu susreli Adem i Hava nakon spuštanja iz Dženneta. Prema drugom mišljenju, dobilo je ime kada je Džibril, a.s., upoznao i podučio Ibrahima, a.s., propisima hadža i pitao ga: Hel ‘arefte – jesi li spoznao i shvatio. Jedno od mišljenja jeste da je Arefat dobio ime zbog toga što je to veličanstveno i sveto mjesto koje se ukrasilo i uljepšalo za Allahove robove, jer u Tadžu-l-Arusu (jedan od najznačajnijih arapskih rječnika) stoji da arefe znači i uljepšati se. Također, postoji mišljenje da je nazvan ovim imenom zbog toga što se ljudi toga dana međusobno upoznaju sa različitih krajeva svijeta, a isto tako, to je dan kada se ljudi, robovi, predstavljaju Allahu svojim djelima i ibadetima, kako to navodi er-Ragib u El-Mufredatu. Prvo pitanje: Vrijednost dana Arefata Allahov Poslanik, s.a.v.s., je u hadisu kojeg bilježi imam Muslim kazao: Post u danu Arefata, računam, da briše grijehe iz ove i prethodne godine. Ebu Davud bilježi predaju koju prenosi Ukbe b. Amir gdje je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Dan Arefata, dan prinošenja kurbana i dani tešrika su naš blagdan, sljedbenici islama i to su dani jela i pića. Muslim prenosi od Aiše, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Nema dana u kojem Uzvišeni Allah oslobodi više Svojih robova vatre, nego što je to dan Arefata. On im se približi i onda se ponosi njima pred melekima govoreći: ‘Šta oni žele?’ Drugo pitanje: Zašto post na dan Arefata briše grijehe za dvije godine Ibn Kajjim je kazao: “Ako neko upita zašto post na dan Ašure briše grijehe jedne, a post na dan Arefata briše grijehe dvije godine, navest ćemo dva mišljenja. Prvo jeste da je dan Arefata u svetom mjesecu, prije njega je sveti mjesec, a i poslije njega nastupa sveti mjesec što nije slučaj sa Ašurom. Drugo mišljenje jeste da je post dana Arefata specifičnost našeg ummeta, dok je post Ašure naslijeđen od prijašnjih poslanika, tako da je bereketom Muhammeda, s.a.v.s., vrijednost Arefata udvostručena.” Treće pitanje: Arefat i brisanje grijeha Imam Nevevi kaže: “Neki ljudi postavljaju sljedeće pitanje; ukoliko čovjek uzme abdest, znamo da je on kefaret za grijehe između dva abdesta, koje grijehe će onda otkloniti namaz, isto tako, kada redovno klanjamo namaz koje grijehe će otkloniti džuma. Isti slučaj je i sa postom ramazana, postom dana Ašure koji briše grijehe od godinu dana, postom Arefata koji briše grijehe od dvije godine, onda, ukoliko se poklopi kazivanje amin sa kazivanjem meleka, bit će mu oprošteni grijesi. Naš odgovor jeste da je ulema kazala da je svako od nabrojanih djela ono djelo koje briše grijehe. Ukoliko čovjek izbjegava velike grijehe, a budu mu pobrisani i mali grijesi, onda će mu se upisati dobra djela i povećati mu se stupnjevi. Ukoliko bude imao velikih grijeha, a zbog nekih prijašnjih djela mu bili pobrisani mali grijesi, nadamo se da će ova djela umanjiti njegove velike grijehe i olakšati ih, a Allah najbolje zna.” (Šerh Muslim, 113/3)

Bajram – Iz pera Edhema Mulabdića

Gluho je doba. U dolinici, gdje su se stisnule varoške kućice, bila gusta tama pa bi rekao gledajući ozgor s vite Hridine da tu u toj mračnoj jami nema ni živa stvora. Ali zađi samo kroz tu gustu noć, izmeđ’ onih starih kuća što im šiljke samo prama nebu vidiš, osluhuješ, čuješ kretnje, po koju riječ, žamor, škripu vrata, – sve je budno. Noć ti sad nije tako nijema, tama nije više tako gusta; to gluho doba ispunja neki tajinstveni čar, – za koji čas sviće Bajram. U svakoj kući vidiš slabo svjetlo, sve ustalo, sprema se da u novu ruhu izađe na Bajram da se u čistu odijelu klanja namaz. Još od zore ni znaka a na vitoj se munari začuje mujezinov tanahni glas, zauči salavat. U to se doba prenula i mlada žena u svojoj skromnoj sobici gdje još nije bilo svjetla. Prenuo ju mujezinov glas. Prva joj misao bijaše Bajram, no odmah za tom ona tuga s kojom je provela na stotine noći. Svak se raduje, svak se gizda, žena sprema muža, mati sina, sestra brata, a ona… ah, gdje je njezin vojno, u askeru, daleko u svijet zanio kosti svoje, a more biti da je do sad i u zemlji… I ona pokri lice rukama, onako proplaka, kako je svaku noć s plačem legla i ustala. Najedanput skoči, upali svjetlo i baci se do svog sinčića koji je slatko spavao. Maliću bilo tek šest godina, jedro dijete ko jabučica. – Arife, sine moj! – poče ga buditi. – Ustani, eno salavat, Bajram! Ustani! Malić progleda. – Zar Bajram, mati? – u čudu će ono, pa poleće k prozoru. Ali napolju bila još tama. – Eno, čuješ salavat! – veli mu ona. – Hajde umij se pa će ti mati lijepo obući nove haljine, pa ćeš onda u džamiju. Mali bio veseo, nije znao šta će prije. A mati doskora izvadila čitav svežanj haljina, umila ga i počela oblačiti: nova i čista rubenina, pa onda nove čakširice, pa onda šamaladže, anterija, čohali fermen, pas, fesić medžidija, pa čarapice i nove firale, a sve novo, sve kroja ko za velikoga. Mali se sve posmjehivao gledajući to novo odijelo, pa bi istom ubrzao: – Je l’ de, mati, da su moje čakšire bolje neg’ u Muhameda Devlet-hanumina? – Uh, tvoje su najbolje! – odvraćala mu ona, a glas joj drhtao. Sirota zaklonila lice od svjetla da joj malić ne vidi suza. Oblačila ga, sobom mu sapela i najmanju kopčicu, a kad ga sasvim opremi i on ustade, pred njom bijaše prava slika njezina dragog, neprežaljenog muža. Salavat se na munari svršio i začuo sabah; napolju je svitalo. Mati se zagledala u sina, zagrlila ga i pokapala suzama. – Dušo moja! – veli ona. – Što ćeš nam u džamiji za- iskati od Boga? – Tako ga je običavala napućivati. Mali se zamislio. – Da nam Bog da zdravlje i dug život – veli on – pa onda… što ono još, mati? – Onog svijeta džennet, sine moj! – Ja, onog svijeta džennet i… ništa više, je l’ de, mati? – Zaboravio si nešto! – jedva žena izmuca zagrlivši dijete. Mali se opet zamislio. – Ha – uskliknu on – i da nam babo dođe. – Jest, jest, dušo moja! — dočeka ona plačući, a u sebi dodade: – Ako bude…Sad je mali opazio majčine suze, pa se nekako snuždio. Ali nije mu se dalo da to bajramsko veselje, pa radost za nove haljine pomuti kakvom tugom i stoga nekako dirljivo zapita majku: – Ma što plačeš, mati? – Ali ne plačem, dušo moja – ona će usiljeno – već mi je drago što si mi tako valjan i pametan! Opet ga zagrlila. Doskora i ona baci feredžu na se i povede malića do kapije da ga uputi u džamiju. Iza avlijskih vrata virila na sokak, kud su ljudi prolazili. Svaki čas škripile tuda nove firale il’ cipele, šušnjile nove haljine, širio se do njih miris miška kojim su ljudi namazali nove haljine, a hladnim jutarnjim zrakom brujio glas “tećbira”, što su ga prolaznici tiho učili. Mladoj ženi grudi da puknu od neke tuge. Sjetila se kad bi prije četiri godine ovako na Bajram ispratila svog dragog Mehagu u džamiju, a u njeg novo odijelo; bio je vazda najpristaliji. Najedanput ga dušmani uzeše u asker, otjeraše na vojsku, a ona osta sirota sa svojim dvogodišnjim sinčićem. Što je od onog dana suza prolila, a svaki dan na svakom namazu od Boga iskala da joj se povrati njen dragi Mehaga. Pa joj je sad žao na cio svijet. Sprva došlo dva-tri puta pismo od njeg s Drine, iz Hercegovine; a kako rekoše da je otišo nekud čak za Stambol, otada nikakva glasa za njeg. I komšije, dok su imali pouzdanih glasova, dođi i oveseli je svaki čas, a sad kan’ da i oni vide da se nema ničem dobru nadati za svog muža. Plakala, grlila malića, jedinu uspomenu svojih sretnih dana, a ono se otimalo, htjelo u džamiju. I ona ga naposljetku pusti: on se umiješa u prolaznike, ode u džamiju onako skromno i pobožno ko odrasto čovjek.
Njene oči ostale uprte za njim. U Devlet-hanuminu kuću, koja je uprav naprama haremu džamijskom, sleglo se silno ženskinje da vidi gizdavi svijet kad se iz džamije raziđe. Bajram je i ženskinje gizdavo, a sve veselo, samo Mehaginica tužna, žalosna. Došla u taj veseli svijet da vidi svog sinčića, kad joj iz džamije izađe. Žene ju tješile i razgovarale, a ona plakala. Iz džamije se čuli dirljivi glasovi i doskora poče dova a stotine i stotine grla zabrujalo haremom: “Amin, amin!”. Sad osu svijet iz džamije. Harem pun, sve novo, gizdavo, stiska, oni silni prosjaci cvilili: “Udijeli siromahu sadaku porad svog zdravlja, porad onog svijeta”! Dugo je trajalo dok se taj silni šaroliki svijet iztiskao iz harema, a svak se laćao džepova i bacao pare ubogima što su cvilili kraj njihovih nogu. Na kraju, baš među starcima, išao Arif, uzevši se pod ruku sa Muhamedom Devlet-hanuminim. Bila oba vrš- njaci. Baš na samom izlazu jedan starac sagnuo se i pomilovao oba dječaka, a objema majkama srce igralo od radosti. Na ovaj sveti dan sve se sjeća preminulih svojih, pa sad sve ovo gizdavo mnoštvo krenulo na mezarluke, da tu na kaburu svojih starih prouči što za duše njihove. U toj je svjetini išao i mali Arif, i on će poput drugih onamo, makar da ne zna za kabur nikoga svog. A kad se ljudi počeli vraćati kućama svojim, i on je veselo potrčao majci svojoj. Umoran već šćaše uprav da ukorači u svoju avliju, kad se kod njeg stvori stranac čovjek u tuđu odijelu. Mali se poplašio pa se požurio u avliju, ali stranac za njim. No začudo bilo malom kako ga taj tuđi čovjek gleda nekako umiljato i smiješi se na njeg. A kad ga još i po imenu dozvao, ono stalo. – Je l’ tebi ime Arif? – upita ga stranac. Mali kimnu glavom, metnuvši prstić u usta, a čudnovato promatrao stranca. – Čiji si ti? – Materin – ozva se ono sad. Čovjek bio do suza dirnut s ovog dječijeg odgovora. Gledao ga čas-dva a suze mu navrle na oči. Srce mu igralo od nekog uzbuđenja; poslije četiri godine vraća se iz dalekog svijeta, susreće se eto sa sinom svojim, a prepoznati se ne mogu. Kakve su misli obuzele dušu njegovu! Priđe k djetetu, zagrli ga i suzama pokapa. Tako ga u zagrljaju ponio preko avlije. A kad se vrata kućna otvoriše i sirota žena smotri sina svog u zagrljaju svog dragog vojna, srce da joj pukne od časovita uzbuđenja. Nije u prvi mah vjerovala svojim očima, gledala ga ko izvan sebe. A kad joj se muž javi drhtava glasa, ona suznih očiju poleti prama njima. – Sine moj! – zagrli ona dijete – vidiš, evo tvog babe! Tu, na pragu kućnom zahvališe Bogu na tolikoj sreći. Tog je dana išao komšija komšiji, svoj svome na Bajram. I Mehagi su dolazile komšije i svojta, a u njegovoj kući toga dana bijaše dvostruk Bajram.

utorak, 29. kolovoza 2017.

Nesvakidašnja odluka mlade djevojke: Umjesto auta odlučila se za hadž i hidžab

Dvadesettrogodišnja Jasmina Frkatović mnoge će u vremenu u kojem živimo iznenaditi svojom odlukom, a opet mnoge neće. Jasmini je otac prije nekoliko mjeseci dao novac da sebi kupi automobil, međutim Jasmina je umjesto u kupovinu automobila novac odlučila “uložiti” na nešto mnogo vrijednije, na putovanje na hadž. – Zaista sam željela automobil. Obišla sam brojne gradove u BiH u potrazi za njim, ali jednostavno nismo nalazili ništa. Međutim, tokom cijelog tog putovanja po Bosni imala sam taj osjećaj da to nije to – kazala je Frkatović. Kaže da joj se davno prije javila želja za odlaskom na hadž i ističe da je svakim danom, u potrazi za automobilom, njena želja bila ustvari odlazak na hadž, a ne kupovina automobila. – Kada sam se jednom sa ocem vraćala kući, kazala sam kategorično da ja idem na hadž. Babo je imao želju također, ali mu to ove godine nije bilo u planu. Međutim, kada sam izrazila svoju želju, on je učinio sve da ide ove godine, jer ja svakako ne bih mogla sama, jer mi treba mahrem, pratilac – istakla je Jasmina.
Kaže da je bilo jako puno pozitivnih komentara i podrške okoline. – Iako sam dobila puno podrške, bilo je i onih komentara tipa još si mlada, sačekaj još malo. Ja sam sama sebi rekla, kad ću ako ne sada. Ko mi garantuje da ću doživjeti sutra – priča Jasmina u haremu Poslanikove džamije. Ovih dana obavit će hadž zajedno sa svojim ocem, a donijela je odluku da stavi hidžab i njenoj sreći nema kraja.

Pokrivač za Kabu – italijanska svila i njemačko zlato

Svake godine se postavlja novi pokrivač na Kabu u Velikoj džamiji u Meki tokom muslimanskog godišnjeg hodočašća.

Deseci saudijskih zanatlija, uglavnom u 40-im i 50-im godinama, naporno rade u tvornici u Meki kako bi napravili crnu kisvu izvezenu zlatom za pokrivanje Kabe, najsvetijega mjesta za muslimane. Crni ogrtač Kabe, poznat kao kisva, satkan je od svile i pamuka, a ukrašavaju ga ajeti iz časnog Kur'ana izvezeni zlatnim koncem.
Svake godine se postavlja novi pokrivač na Kabu u Velikoj džamiji u Meki tokom muslimanskog godišnjeg hodočašća, koje počinje u srijedu.
Pokrivač koji je težak približno 670 kilograma svile dovoljan je da pokrije Kabu u cjelosti. Svila od koje se pravi pokrivač za Kabu uvozi se iz Italije, dok se zlato i srebro za ukrašavanje tkanine uvoze iz Njemačke. Kisva se izrađuje u Saudijskoj Arabiji, a kraljevstvo svake godine u tu svrhu izdvaja oko šest miliona dolara.

Nove mašine

Mohammed bin Abdullah Bajuda, generalni direktor tvornice za izradu kisve, kaže da su saudijske vlasti naredile da se sve mašine, koje su uvedene prije nekih trideset godina da pomognu automatizaciju procesa, zamijene novim, te se očekuje da će biti puštene u rad iduće godine. Saudijske vlasti su također naredile da se uposle novi timovi radnika umjesto sadašnjih koji uskoro odlaze u penziju, dodao je Bajuda.
Važno je napomenuti kako su se ranije pokrivači Kabe proizvodili u Egiptu, sve do 1962. godine. Bili su crvene, zelene ili bijele boje, no sada su uvijek u crnoj boji sa pozlaćenim vezom.
Posmatrano kroz historiju, Arapi u džahilijetu (predislamskom dobu) takmičili su se da dobiju čast pokrivanja Kabe. Njen ogrtač su izrađivali imućniji Arapi, vladari i obični svijet koji je imao mogućnosti za to. Dolaskom islama, ovu obavezu su na sebe preuzele halife, koji su se natjecali u izradi, dizajnu i kvalitetu materijala za pokrivač kako bi on bio dostojan statusa i veličine koju Kaba ima kod muslimana.
Prvi koji je prekrio Kabu crnom svilom je abasijski halifa Al-Mehdi koji je naložio da se na nju stavlja samo jedan pokrivač, umjesto tadašnjeg načina postavljanja nove kisve preko starih, što je prijetilo rušenju njene konstrukcije.

Voda sa Zemzem vrela

Nakon slabljenja Abasija, ovaj zadatak preuzimaju na sebe vladari u Egiptu, naročito u vrijeme vladavine Fatimija, a zatim i Memluka. Kisvu su potom izrađivale Osmanlije, da bi taj zadatak ponovo obavljali Egipćani u vrijeme Muhameda Ali Paše, koji je 1818. godine osnovao tvornicu Dar al-Kiswa u četvrti Al Khoronfesh u Kairu.
Kisva se sastoji od bogato izvezene zavjese za vrata Kabe, četiri komada platna na kojima je ispisana kur'anska sura Al-Ikhlas, trake duge blizu 45 metara koja opasava Kabu i šest komada platna ispod trake na kojima su izvezeni kur'anski ajeti, pored 16 zlatom izvezenih kandilja te dijela sa posvetom na kome se ispisuje datum početka proizvodnje pokrivača i ime saudijskog kralja koji je naredio da se on napravi i pokloni Kabi.
Prije postavljanja novog pokrivača, Kaba se pere vodom sa Zemzem vrela, ružinom vodom i uljem ouda.

Mijanmar – U napadima vojske u posljednja tri dana ubijeno skoro tri hiljade muslimana

Glasnogovornica Evropskog vijeća Rohingya dr. Anita Schug izjavila je danas u Ženevi da je na području Arakana u posljednja tri dana u napadima vojske Mjanmara ubijeno između dvije i tri hiljade muslimana.

Ujedinjenim narodima (UN) je upućen poziv kako bi se što prije zaustavili masakri nad muslimanima u Arakanu koje su pokrenule oružane snage pri vladi Mijanmara i budistički monasi.
UN je u februaru objavio Izvještaj u kojem navodi da su pronašli bebe i malu djecu zaklane noževima tokom “operacija čišćenja”. Vlada Mijanmara je tada poručila da su navodi u izvještaju “preuveličani”.
U Mijanmaru većinu stanovništva čine budisti (56 miliona stanovnika), dok muslimani čine oko 5 posto stanovništva (oko 2.5 miliona).
Prema zvaničnim podacima i izvještajima Ujedinjenih nacija, Rohingya muslimani su najugroženija nacionalna manjina u svijetu.
Rohingya muslimani nemaju svoju državu i njihova prava su znatno ograničena.
Prema ustavnom uređenju, državne vlasti priznaju samo građane koji se uklapaju u definiciju “domaći”, dok se, s druge strane, ignorišu pripadnici ostalih jezičkih, etničkih i vjerskih manjinskih grupa.
Prema nezvaničnim podacima, diktatorski režim u Mijanmaru do sada je ubio preko 30.000 muslimana, dok većina njih već dugo godina živi u teškim životnim uslovima.

Kurti: Zašto nastaviti dijalog koji je mrtav

Poslanik Skupštine Kosova i osnivač pokreta Samoopredeljenje Aljbin Kurti izjavio je da ne vidi razloge za nastavak dijaloga između Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa, jer je, kako je ocenio, dijalog "mrtav".

Kurti je u intervjuu za "Jeta ne Kosove" (Život na Kosovu) rekao da je dijalog prekinut više od pola godine i upitao "zašto treba ponovo započeti dijalog koji je sada mrtav".
Prema njegovoj oceni, dosadašnjim asimetričnim dijalogom bez nacionalnog konsenzusa Priština je izgubila mnogo vremena dok su Srbiji "povećani apetiti kao da smo u periodu pre proglašavanja nezavisnosti".
Kako je ocenio, za normalne odnose potrebno je da srpske vlasti priznaju proglašenje nezavisnosti Kosova, izvine se za ratne zločine i isplate ekonomsku odštetu s vraćanjem dokumentacije i ukradenih bogatstava.
- To su prvi koraci za normalne odnose sa Srbijom, što se može ostvariti uz pomoć i insistiranje Vašingtona, Berlina i Brisela - istakao je Kurti.
Prema njegovim rečima, sastanak s premijerom i predsednikom Srbije je "najobičnija stvar koju treba da uradi svaki premijer ili predsednik Kosova do sada, što prihvata i najbleđa imaginacija".
- Kao premijer Kosova ja ću poštovati protokol u međunarodnim odnosima svuda gde budu prisutne obe strane. Međutim, ja ću artikulisati na najvišem nivou interese Kosova i albanske nacije, u okviru pravila diplomatije - kazao je Kurti.
On je rekao da će na unutrašnjem planu, sarađivati sa srpskom zajednicom ocenivši da Beograd pokušava da izgradi politički monopol među kosovskim Srbima.
- Kosovski Srbi su naši sugrađani. Da bi smo sa njima sarađivali ne trebaju nam spoljni filteri niti uticaj. Mi bi smo odmah započeli dijalog sa kosovskim Srbima, koji će biti otvoren, demokratski, o ekonomskom razvoju i društvenom progresu. Glavna preokupacija građana Kosova bez razlike na nacionalnu pripadnost su zapošljavanje i pravda - istakao je Kurti.

ponedjeljak, 28. kolovoza 2017.

HRONIKA Na Kosovu i Metohiji napadnuta supruga ministra

Tenzije među političkim partijama podignute su do nivoa usijanja.
Nepoznati napadači napali su u Prištini suprugu kosovskog ministra za razvoj Bleranda Stavilecija, prenosi RTS. Vitore Stavileci je prebačena u prištinsku bolnicu.
Još uvek nisu jasni motivi napada na suprugu kosovskog ministra, a policija je pokrenula potragu za napadačima. Taj napad osudile su sve kosovske političke partije.
Demokratska partija Kosova je za ovaj napad optužila pokret Samoopredeljene Aljbin Kurtija.
Političke tenzije među albanskim političkim partijama podignute su do nivoa usijanja, pošto ni dva meseca od parlamentarnih izbora nije jasno ko će formirati novu vladu.

Infografika: Iz kojih zemalja dolazi najviše hadžija ove godine

Prema informacija Ministarstva za hadž Saudijske Arabije najveći broj hadžija i ove godine dolazi iz Indonezije.

1. Indonezija – 221,000
2. Pakistan – 179,210
3. Indija – 170,000
4. Bangladeš – 127,198
5. Egipat – 108,000
6. Iran – 86,500
7. Nigerija – 79,000
8. Turska – 79,000
9. Alžir – 36,000
10. Maroko – 31,000
Do 26. avgusta na hadž je pristiglo 1,584,269 hodočasnika, avionom je stiglo 1,483,522 vjernika, zemljom 86,149 i morem 14,598.

Erdogan: Turska je stala na noge, niko neće spriječiti njen uspon

Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdgan poručio je danas u istočnom turskom gradu Musu kako je njegova zemlja stala na noge, te da niko neće uspjeti spriječiti njen daljni uspon, javlja Anadolu Agency (AA). Erdogan je boravio u istočnom turskom gradu Musu, gdje je govorio na svečanosti povodom obilježavanja godišnjice Bitke kod Malazgirta iz 1071. godine. Obraćajući se okupljenim građanima, Erdogan je rekao kako je sultan Alparslan prije 946 godina pobjedom kod Malazgirta napravio korak kojim je Anadolija postala vječita domovina. “Oni koji ne nauče svoju historiju, ona će im se ponoviti. Nažalost, naša pobjeda kod Malazgirta je dugo vremena bila zaboravljena. No, iako su je zaboravili oni koji su vodili državu, narod nikada nije zaboravio Malazgirt”, kazao je Erdogan. Dodao je kao nije lako biti velika, snažna i prosperitetna država. “Zato se moramo boriti protiv onih koji napadaju našu zemlju, a u isto vrijeme još više ulagati, proizvoditi, izvoziti, zapošljavati, te na taj način nastaviti sa našim razvojem”, rekao je Erdogan, te dodao: “Znajte da je Turska stala na svoje noge. Šta god da uradite, nećete spriječiti njen daljni uspon”. Erdogan je naglasio da se Turska 15. jula borila sa onima s kojima se borio i Osmangazi, Sultan Mehmet Fatih, Abdulhamid, Gazi Mustafa Kemal… “Igra i cilj su isti, samo su različiti scenario i figure. U toj igri, teroristička organizacija FETO je pijun. PKK, YPG, PYD, ISIS, svi su oni samo pijuni. Svi su sredstva koje koriste snage koje su uperile oči u našu domovinu. U tom smislu, naša borba nije samo sa pijunima, već i sa onima koji ih koriste”, poručio je Erodgan.

nedjelja, 27. kolovoza 2017.

Švedska: Osuđen zbog uvrede muslimana na društvenim mrežama

Švedski državljanin koji je na društvenoj mreži vređao muslimane, osuđen je na novčanu kaznu od 12.000 švedskih kruna (oko 1.258 evra), javlja Anadolija. Sud u Geteborgu je odredio novčanu kaznu 70-godišnjoj osobi zbog optužbi da je počinila zločin iz mržnje time što je na društvenoj mreži muslimane nazivala pogrdnim imenima i pisala da je "najbolji musliman mrtav musliman". Sud u Malmeu prošlog meseca 72-godišnju ženu koja je na društvenoj mreži vređala avganistanske i švedske političare osudio na 80 dana zatvora, ali je naknadno donesena odluka o novčanoj kazni od 4.000 kruna (oko 420 evra).

Stručnjaci: Autoput Merdare-Niš strateški važan za Kosovo

Ključna inicijativa u regionu je infrastrukturno povezivanje. Prištinske vlasti već su počele pripreme za izgradnju 22 kilometra dugog autoputa od Prištine do Merdara, koji bi trebalo da se nastavi od Merdara do Niša. U Prištini kažu da je put od strateške važnosti, jer vezuje Prištinu za evropsku mrežu auto-puteva.
Pristina Projekat izgradnje autoputa Priština-Niš, o kojem se već dugo govori u javnosti, aktuelizovan je zvanično na zadnjem Samitu za Zapadni Balkan održanom ove godine u Trstu. Autoput koji treba da bude izgrađen između Prištine i Merdara treba da bude nastavak već izgrađenog autoputa između Pristine i granice sa Albanijom. Na taj način, kada bude zavrđen, put Priština - Niš će povezati Albaniju i Kosovo sa Srbijom, odnosno povezaće Kosovo i Albaniju sa evropskom mrežom autoputeva. Ekonomski ekspert Ibrahim Redžepi smatra da je ovaj put od strateške važnosti za Kosovo, jer omogućava komunikaciju, promet robe i ljudi od kojih ce najveću dobit imati Srbija. "Najveću dobit bi u ovom slučaju imali oni koji su ekonomski jači, u ovom slučaju to je Srbija. Ona ima veći izvoz, više ponuda ali i strateška pozicija Srbije se ovim putem menja, jer ona automatski dobija olakšan izlaz u 3-4 luke, što je velika prednost", kaže Redžepi. S druge strane, ekonomski ekspert Naim Gaši smatra da će Kosovo svakako imati koristi od autoputa Merdare-Niš, kako zbog izvoza tako i zbog dijaspore koja putuje kroz jug Srbije. "Koristi Kosova od ovog autoputa su višedimenzionalne. Kao prvo, sav izvoz na Kosovu prolazi kroz Srbiju, tako da će to smanjiti cenu proizvoda izvoza na Kosovu, time će i potrošačka korpa biti jeftinija. Druga korist je to što jedna trećina stanovništva Kosova živi u inostranstvu i oni kada dolaze na Kosovo, koriste autoputeve Srbije. Mislim da će to i u političkom aspektu uticati na smanjenje tenzija", kaže Gaši. Iz Ministarstva infrastrukture i transporta Kosova kažu da su zainteresovani da što pre počnu izgradnju autoputa Priština-Merdare, dugog 22 kilometra. "Referentne postavke za izgradnju preliminarnog projekta za put od Prištine do Merdara su definisane. Put će finansirati EU i određena je kompanija koja treba da izradi idejni projekat puta u narednih 12 meseci", naveli su iz tog ministarstva. Autoput Niš-Merdare biće dug 77 kilometra. Procenjuje se da će put biti izgrađen do 2020. godine.

Uhapšen muškarac sa Kosova sa lažnom nemačkom vizom

Uhapšen muškarac sa Kosova sa lažnom nemačkom vizomUhapšen muškarac sa Kosova sa lažnom nemačkom vizom

Muškarac sa Kosova Dž. Š. (40) sinoć je priveden na aerodromu „Aleksandar Veliki“ u Skoplju zbog posedovanja lažne nemačke vize koju je, kako je kazao, nabavio od nepoznatog lica u Nemačkoj za 1.000 evra

Muškarac sa Kosova Dž. Š. (40) sinoć je priveden na aerodromu „Aleksandar Veliki“ u Skoplju zbog posedovanja lažne nemačke vize koju je, kako je kazao, nabavio od nepoznatog lica u Nemačkoj za 1.000 evra, prenosi MIA.
Navodi se da je makedonsko Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je prilikom pasoške kontrole na izlazu iz Makedonije policijski službenik posumnjao u ispravnost vize i Dž.Š. je pozvan na dodatni razgovor, nakon čega je predat skopskoj policiji.

Odgovor rahmetli Alije Izetbegovića na pitanje o “islamizaciji” Bosne (1994.)

“Bit ću sasvim otvoren, nisu to samo glasine. Vraćanje vjeri je skoro opći fenomen na svim prostorima na kojima je komunizam brutalno suzbijao religiju pedeset ili sedamdeset godina. Islamizacija, kako vi to nazivate, postoji u Bosni, ali postoji u istoj mjeri i kristijanizacija, to jest vraćanje intersa za vjeru kod bosanskih katolika i pravoslavaca. Ali kršćanska Evropa ne registruje kristijanizaciju, nije osjetljiva na taj fenomen, što ja razumijem i ne zamjeram. Samo, moram vas nešto ispraviti, moja tolerancija nije evropskog, nego muslimanskog porijekla. Ako sam tolerantan, ja sam to prvo kao musliman,a zatim kao Evropljanin. Evropa ima neke zablude kojih se nikako ne može osloboditi, uprkos očiglednim činjenicama. U Bosni, u ovom ratu naprimjer, uništene su stotine crkava i džamija. Sve su ih uništili “Evropljani”, nijednu Bošnjaci. Turska vlast nije bila baš “svilena”, ali svi kršćanski narodi i svi njihovi najvažniji srednjovijekovni spomenici preživjeli su pet stotina godina turske vlasti. To je činjenica. Čuveni fruškogorski manastiri, nedaleko od Beograda, preživjeli su 300 godina turske vlasti, ali nisu preživjeli tri godine evropske vlasti. Spaljeni su u toku Drugog svjetskog rata. Fašizam i komunizam nisu azijski, nego evropski proizvod. Ni sada Evropa nije pokazala neku veliku osjetljivost prema pojavi fašizma na Balkanu. Ja cijenim Evropu, ali mislim da ona ima odveć visoko mišljenje o sebi.”

četvrtak, 24. kolovoza 2017.

Sine, to je sadaka omotana ponosom

Upitala ga je: ”Pošto prodaješ jaja?” Stari trgovac odgovorio je: ”Gospođo, dva dirhema po jednom jajetu.” Ona mu je rekla: ”Ili ćeš mi dati šestero jaja za deset dirhema, ili ću otići kupiti na drugom mjestu.” Na to je stari trgovac rekao: ”Dođi, uzmi šestero jaja za deset dirhema, nadam se da će mi Allah pomoći i na ovaj način otvoriti puteve zarade, jer do sada još nisam ništa prodao.” Kupila je jaja i otišla sa osjećajem pobjede i nadmoći. Zatim je sjela u svoj luksuzni automobil i otišla u restoran gdje ju je čekala prijateljica. Naručile su jelo koje su željele, pa su onda, kako to inače rade osobe navikle na luksuz i rasipništvo, malo pojele, a mnogo više ostavile. Onda je otišla da plati račun i radnik na kasi joj je rekao da njihovo jelo košta 130 dirhema. Ona mu je dala 150 dirhema i rekla: ”Ostatak vama!” Možda je to uobičajena priča za jednog vlasnika restorana, ali je jako bolna za jednog starog trgovca jajima. Zašto uvijek pokazujemo svoju nadmoć nad slabima i siromašnima kada kupujemo nešto od njih, a pokazujemo velikodušnost prema onima koji uopće nisu potrebni naše velikodušnosti?! Kad god vidim siromašno dijete da nešto prodaje, sjetim se riječi sina jednog bogataša koje je napisao na svom fejsbuk profilu: ”Moj otac je poslije svakog namaza kupovao od siromaha bezvrijedne stvari po najskupljoj cijeni iako mu te stvari uopće nisu trebale. Bio sam bijesan zbog takvog njegovog odnosa, a onda mi je on jedanput rekao: ‘Sine, to je sadaka omotana ponosom.”’

srijeda, 23. kolovoza 2017.

Troje ruskih novinara uhapšeno na Kosovu

Troje ruskih novinara uhapšeno na Kosovu
Pripadnici Kosovske policije uhapsili su danas na putu Parteš-Gnjilane, grupu novinara ruske nacionalnosti, javlja RTV Puls.
Kako prenosi portal RadioGora.info, privedeni su Juri Georgijevič iz Letonije, Robion Denisov i njegova supruga Vera, oboje iz Estonije. Razlozi privođenja, za sada, nisu poznati.
"Policija je privela grupu stranih državljana. U toku je provera razloga njihovog boravka na Kosovu," izjavio je za Puls, Šaban Azizi, iz KP-a za region Gnjilana.
Ekipa novinara uhapšena je na magistralnom putu, nakon što su, kako dalje javlja RTV Puls, snimili intevju sa gradonačelnikom opštine Parteš, Draganom Nikolićem, u njegovoj kancelariji u Pajsanu.
"Nakon što smo završili sa intervjuom, novinari su me obavestili da su završili posao na Kosovu i da kreću prema Bujanovcu," rekao je Nikolić za ovu televiziju.
Novinari su boravili dva dana na Kosovu obilazeći srpske crkve i manastire i ovo im, dodaje Puls, nije bila prva poseta Kosovu.

utorak, 22. kolovoza 2017.

Ambasador Eš-Šafi- UAE su milijardama dolara podržali vojni udar u Egiptu

Ambasador Eš-Šafi- UAE su milijardama dolara podržali vojni udar u Egiptug
Ambasador Katara u Turskoj optužio je Ujedinjene Arapske Emirate (UAE) da podržava ‘kontrarevolucije u arapskom svijetu radi obnove diktatura’.
U saopćenju objavljenom u subotu uvečer, ambasador Salem eš-Šafi je kazao: “UAE i veliki broj saveznika je platio oko 40 milijardi dolara samo za konsolidaciju vojnog udara u Egiptu’, misleći na vojni udar iz 2013. godine na predsjednika Muhammeda Mursija, prvog slobodno izabranog predsjednika Egipta.
“Mi kažemo da ove zemlje nisu dobro naučile lekciju”, dodao je on.
“Svaljivanje krivice na Katar, korištenje termina kao protivterorizam i napadanje umjerenih u cilju osvajanja Zapada im neće pomoći da se zaštite od naroda”.
Eš-Šafi je odbacio optužbe protiv Katara za pružanje podrške islamistima i ekstremistima na Bliskom istoku.
“Postoje neke arapske zemlje koje se boje revolucija’, kazao je on. “Umjesto da reformišu svoje režime i ispune želje naroda, one svaljuju krivicu na Katar i tzv. politički islam”.
Ambasador je naglasio da Katar čini sve što može da služi sigurnosti i stabilnosti regina na način koji nije u sukobu sa željama naroda.
Uloga UAE u katarskoj krizi ‘svima je vidljiva’
U junu, UAE, zajedno sa Saudijskom Arabijom, Egiptom i Bahreinom, je prekinula diplomatske odnose sa Katarom, optužujući Dohu za podršku terorizmu.
Četiri države su nametnule pomorsku, kopnenu i zračnu blokadu Kataru i predstavile listu zahtjeva Dohi kako bi okončali bojkot ili će se suočiti sa daljim sankcijama.
Katar, sa svoje strane, negira optužbe i tvrdi da je blokad kršenje međunarodnog prava.
Eš-Šafi je kazao da je uloga UAE u ‘izazvanju krize sa Katarom postala svima vidljiva’.
“Naša tehnička i pravna istraživanja, u saradnji sa FBI i NCA (Britanska nacionalna agencija za borbu protiv kriminala) su to kategorički dokazala”, kazao je on.
Prošlog mjeseca, Washington Post je kazao da je UAE rukovodila hakerskim napadima na državnu novinsku agenciju Katara i društvene medije ‘kako bi objavili zapaljive lažne navode koji se pripisuju emiru Katara, Tamim bin Hamed Alu Saniju”.

Stigli su nam 10 najboljih dana u godini!

Da li smo  svjesni Allahove blagodati prema nama kroz to što nas je poživio do ovih mubarek i blagoslovljenih dana. Dana koje je Allah odabrao nad ostalim danima godine, dana u kojima su dobra djela draža našem Gospodaru od djela u ostalim danima. Dani u kojima možemo na svoj konto dobrih djela da pridodamo mnogo toga.
Dani o kojima Allahov Poslanik kaže: “Nema dana u kojima je dobro djelo draže Allahu kao što su ovi dani”, misleći na prvih deset dana zu-l-hidždžeta. “Ni borba na Allahovom putu?”, upitaše ashabi. “Ni borba  na Allahovom putu, osim čovjeka koji je u borbi založio svoj život i svoj imetak i ništa od toga nije vratio”, odgovori Poslanik.
Jedna od odlika sljedbenika ovog umeta je to što je njihova životna dob mnogo kraća od životne dobi prijašnjih naroda ali je Allah počastio ovaj  umet time što u kratkim vremenskim intervalima mogu zaslužiti i uraditi mnogo dobra. Jedno od tih vremena je i prvih deset dana  zu-l-hidždžeta. Velika sezona i prilika da čovjek uradi mnogo dobra. Ljudi se pripremaju, ali za šta??? Pitanje na koje bi svako od nas trebao da da odgovor je  ´jesmo li svjesni veličine vremena u kojem živimo´? Da li smo spremno dočekali ove dane ili nismo ni znali da nastupaju.
Njihovo iščekivanje i pripremanje za njih je veliki pokazatelj jačine imana i čovjekove želje da stekne Allahovo zadovoljstvo. Suprotno tome, nepripremanje za ove dane, nepoznavanje kada nastupaju veliki je pokazatelj slabosti imana i gafleta u kojem se nalazi insan.
Allah dž.š. se zaklinje sa deset noći mjeseca zu-l-hidže, pa kaže: “Vel fedžr, ve lejalin ašr, veššef-i vel vetr, vellejli iza jesr…” – „Tako mi zore!” “I deset noci!” (El-Fedžr, 1-2) Po mišljenju Ibn Abbasa, Ibn Zubejra, Mudžahida i mnoge uleme koja pripada selefu (ranijoj ulemi) i halefu (kasnijoj ulemi), to je prvih deset dana zu-l-hidždžeta. Allah dž.š., se zaklinje ovim danima, a ono sa čime se zaklinje Gospodar svjetova ima posebnu važnost.
Ovdje želimo prvenstveno govoriti o vrijednostima ovih deset noći (dana) mjeseca zu-l-hidžeta, kako bi ih što bolje proveli u ibadetu. Na svakom vjerniku je da ih iskoristi na najbolji mogući način. To su dani pokornosti, pobožnosti, skrušenosti i takvaluka.

Poslanik a.s., u hadisima govori o vrijednosti i značaju zu-l-hidžeta i podstiče ashabe i sve vjernike na pojačani ibadet. Preporučivao je u ovim danima puno tesbiha (riječi slave Allahu dž.š.), tahmida (zahvale Njemu) i tekbira. U tom smislu su i riječi Poslanika a.s., koje prenosi Abdullah ibn Omer r.a.: “Nema vrijednijih dana kod Allah dž.š., niti dražih Njemu, od ovih deset dana, pa pojačajte u njima tehlil (izgovaranje šehadeta), tekbir (veličanje Allaha dž.š.) i tahmid (zahvale Allahu dž.š.!”) (Ahmed) Znači, bez obzira da li se namaz klanajo u džema'atu ili nasamo, poslije farz namaza, počevši od iza sabaha devetog zu'l-hidzdzeta pa sve do iza ikindije trinaestog zu'l-hidzdzeta, četvrtog dana bajrama, uči se poznati tekbir: Allahu ekberullahu ekber, la ilahe illallahu wallahu ekber, Allahu ekber we lillahi'l-hamd.
Znači, sunnet je u ovim danima učenje: tekbira, tahmida, tehlila i tesbiha. Sunnet je da to učenje bude naglas u: džamiji, kući, ulici i svakom mjestu gdje se može spominjati Allahovo ime. Ljudi uče naglas, pojedinačno, dok žene uče u sebi. Ovaj sunnet je potpuno iskorijenjen i gotovo da se ne čuju tekbiri u prvih devet dana ovog mjeseca.. Potrebno je one koji su zanemarili ovaj sunnet podsjetiti na njega.
Za oživljavanje zaboravljenog sunneta, će biti nagrada o kojoj govori Poslanik a.s., u slijedećem hadisu: Prenosi Ibn Amr ibn Awf El-Muzeni od svoga oca a on od djeda, da je Poslanik s.a.v.s., rekao Bilalu ibn Harisu: „Zapamti!” Reče: „Šta ću zapamtiti, Allahov Poslaniče?” Reče: „Zapamti Bilale!” Reče: „Šta ću zapamtiti, Allahov Poslaniče?” Reče: „Onaj ko oživi sunnet od mojih sunneta, koji se bude zaboravio poslije mene, njemu će pripasti nagrada kao i onome ko ga izvrši, bez toga da se njima umanji bilo šta. A ko uvede pogrešnu novotariju (bidat), sa kojom nije zadovoljan Allah i Njegov Poslanik, imaće grijeh kao i oni koji to budu praktikovali, bez toga da se njima umanji bilo šta od grijeha!” (Tirmizija)
Musliman je dužan da iskoristi ove dane i provede ih u istinskom ibadetu, ne želeći ništa drugo sem Allahovo dž.š., zadovoljstvo i oprost. Svaki musliman, bez obzira da li bio na hadžu ili kod svoje kuće, dužan je ovih deset dana provesti u pokornosti svome Gospodaru, svjedočeći svoj islam, iman i ihsan.
Ovo je vrijeme i dobrovoljnog posta. Dobrovoljni post bi trebao da bude ibadet koji je česta praksa svakog muslimana jer je Božiji Poslanik, s.a.v.s., kazao:”Ko posti jedan dan na Allahovom putu, Allah će njegovo lice odaljiti od vatre sedamdeset godina.” (Buhari i Muslim) Naročito kada je u pitanju post devetog dana zu-l-hidždžeta (jewmu-l-arefe – dan Arefata), za kojeg je kazao Božiji Poslanik: “Vjerujem da  će Allah za post na dan Arefata oprostiti grijehe  za proteklu i za narednu godinu.”
Post dana Arefata, je kako kaže Poslanik s.a.v.s., uzrokom praštanja grijeha, godinu prije i godinu poslije: Prenosi Ebu Katadete El-Ensari r.a. da je Poslanik a.s., rekao: “Post po tri dana od svakog mjeseca i Ramazan do Ramazana su kao post cijelu godinu.” Bi upitan o postu Dana Arefata, pa reče: On briše grijehe učinjene godinu prije i godinu poslije. “Bi upitan o postu Ašure, pa reče: “On briše grijehe učinjene u prošloj godini!” (Muslim)
Post je jedan od najboljih načina približavanja Allahu dž.š.. Sunnet je postiti prvih devet dana ovog mjeseca, kao što stoji u slijedećem hadisu: Prenosi Hunejde bin Halid od svoje žene a ona od žena Allahovog Poslanika s.a.v.s.: “Poslanik a.s., je postio Ašuru, devet dana zu-l-hidžeta, i od svakog mjeseca po tri dana (bijele dane).” (Tirmizija)
Deseti dan Zul-hidzeta je prvi dan kurban-bajrama. Ko se taj dan približi Allahu dž.s. klanjem kurbana, sa prvom kapi krvi kurbana Allah dž.š. oprašta grijehe njemu i njegovoj porodici grijehe. A ko taj dan nahrani vjernika i podijeli sadaku Allah dž.š. će ga proživjeti na Sudnjem danu bezbjednim i mizan-vaga će mu biti teža dobrima djelima od bilo kakvog brda na zemlji.
“Inna e'atajna kel kevser, vesalli li rabike venhar – Mi smo ti uistinu svako dobro dali, zato se Gospodaru svome moli i (na Bajram-iduladha), kurban kolji.” (Kevser, 1-3)
Kao i za mnoge druge ibadete tako i za kurban tačno je određeno vrijeme. Kaže Poslanik, a.s,: „Prvo sa čime počinjemo ovaj dan, prvi dan kurban-bajrama je da klanjamo bajram, potom se vraćamo svojim kućama i koljemo kurban. Ko tako uradi postupio je po našem sunnetu.” (Buhari i Muslim)
Allah dž.š. kaže: „Zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji.” Izvršavanjem te obaveze širi se osjećaj milosti prema siromašnim porodicama i potvrđuje humani aspekt ljudskosti. Ovih činom se zahvaljuje Uzvišenom Allahu na blagodatima koje nam učinio halal, dozvoljenim za jelo: „…tako smo vam ih potčinili da biste zahvalni bili. Do Allaha neće doprijeti meso njihovo i krv njihova, Ali će Mu stići iskreno učinjena dobra djela vaša; tako vam ih je potčinio da biste Allaha veličali zato što vas je uputio. I obraduj one koji dobra djela čine! (El-Hadz, 36-37)
U haberu stoji da je Musa a.s. rekao:
“Gospodaru, molih Te a Ti se ne odazivaš mojoj molbi, pouči me kako da Te molim.”
– “Allah dž.š. je objavio Musau a.s.
„O Musa, kada nastupi prva desetina mjeseca zul-hidžeta, reci: LA ILAHE ILELLAH – ispunit ću ti potrebu.”
– “Musa reče: „Gospodaru, pa svaki Tvoj rob to gov­ori.”
– „Allah reče: „O Musa, ko kaže: LA ILAHE ILELLAH – samo jedanput u ovim danima, pa kad bi stavio sedam nebesa i sedam zemalja na jedan tas vage, a LA ILAHE ILELLAH, na drugi tas, pa zaista ono je teže i ovaj govor bi prevagnuo sve njih zajedno.”
A Muhamed a.s., je govorio: “Najvrijednije što sam rekao ja i ono što su rekli po­slanici prije mene u danima ove desetine je: LA ILAHE ILELLAH, VAHDEHULA ŠERIKELEH.”
U ovim danima treba što više doviti Allahu, moliti za oprost, klanjati nafile namaze, učiti Kur’an, dijeliti sadaku, pomagati prorodici, rodbini, braći i sestrama u islamu, starim i nemoćnim, djeci i bolesnim, te ih posjećivati u ime Allaha.
Eto, to je to, ukratko, ti posebni dani koje svaki vjernik i vjernica, musliman i muslimanka, treba da provedu na poseban način, sa željom da postignu Allahovu milost (rahmet), oprost (magfiret) i uputu (hidajet). “Eto toliko! A ko poštuje Allahove svetinje, uživaće milost Gospodara svoga…” (El-Hadz, 30) “Eto toliko! Pa ko poštiva Allahove propise – znak je čestita srca.” (El-Hadz, 32)
Molimo Allaha, dž.š. da nam podari olakšanje na samrti, svjetlo u kaburu, težak mizan dobrim djelima i spasi nas od kazne na oba svijeta. Molim Allaha, dž.š. da promjeni naša stanja na bolje. Amin!

Švicarska: Muslimanke pronašle kreativan način da zaobiđu propis o zabrani nikaba

Nošenje nikaba je zabranjena u švicarskom kantonu Ticino. Od prošlog ljeta u ovom kantonu italijanskog govornog područja postoji zakon koji zabranjuje veo preko cijelog tijela u javnosti.
No, list Aargauer Zeitung javlja da su muslimanke iz Ticina pronašle kreativan način da zaobiđu propis o zabrani nikaba.
Žene nose dozvoljene duge haljine i marame (hidžab), a lice pokrivaju medicinskom hirurškom maskom, poznatom iz bolnica. Rezultat je da skoro nema nikakve razlike u odnosu na nošenje nikaba.
“Riječ je o novom fenomenu s kojim se susrećemo ove godine”, rekao je Roberto Torrente, glasnogovornik policije u Ticino distriktu Lugano, prenosi list Giornale del Popolo.
U policiji ne znaju kako da se nose s ovim fenomenom jer je teško dokazati da li muslimanke nose medicinsku masku iz vjerskih ili higijensko-zdravstvenih razloga.
Mediji navode da bi eventualno rješenje bilo izdavanje ljekarskih uvjerenja za one koji su obavezni nositi medicinske maske. Međutim, to je samo ideja koju vlasti tek trebaju razmotriti.

Potresna slika terorističkog napada u Barceloni koju niste vidjeli u drugim medijima: Pregažena muslimanka i njena kćerka koja plače za majkom

Novinar Massimom Zucchi objavio je fotografiju pregažene muslimanke koja je stradala u terorističkom napadu u Barceloni. Zucchi je na svom Facebook profilu napisao da je bio šokiran kada je vidio da drugi novinari ne žele da snimaju pregaženu muslimanku i njenu kćerku koja je plakala pored svoje majke. On je odlučio da fotografiše ovaj potresni prizor.
Nažalost, niko od medija ne spominje da su u ovom terorističkom napadu stadali i muslimani i z Maroka, Alžira, Egipta, Kuvajta. Jasno je da zapadni mediji izbjegavaju da izvještavaju da su muslimani žrtve terorističkog napada, njihova želja je da prikažu da su muslimani teroristi.

ponedjeljak, 21. kolovoza 2017.

Fenomen 21. stoljeća: Fotografisanje hrane za društvene mrežane za društvene mreže


Fotografisanje hrane poprima razmere epidemije, pokazuje najnovije britansko istraživanje. Svaki drugi ispitanik fotografiše svoj obrok prije nego što ga konzumira.
Korisnici društvenih mreža najčešće dijele fotografije hrane koju su sami napravili, zatim obroka iz luksuznih restorana, a popularni su i deserti.
Svaki peti ne krije da mu je namjera da prijatelje napravi ljubomornim, dok 40 odsto priznaje da želi da se pohvali svojim kulinarskim veštinama.
Prosječan Britanac prijateljima i članovima porodice dnevno pošalje pet tekstova i fotografija koji su u vezi sa hranom.
Jedini izuzetak su pripadnici starije generacije koji svoj doručak ne fotografišu za “Instagram”. Umjesto toga, zadirkuju svoju djecu zbog ove navike, što je priznala trećina ispitanika.

nedjelja, 20. kolovoza 2017.

"24. avgusta biramo Veseljija... Ne znam šta piše Kurti"

Zamenik šefa Demokratske partije Kosova Džavit Haljiti tvrdi da će 24. avgusta za predsednika kosovske skupštine biti izabran lider te partije Kadri Veselji.
"Predložili smo Kadrija Veseljija za predsednika Skupštine. Nemamo drugog kandidata, a imamo dovoljno glasova i nema potrebe da tražimo alternativu", rekao je on za prištinski Lajmi.net.
Poslanik Samoopredelenja Aljbin Kurti uputio je pismo javnosti u kome je pozvao poslanike te stranke i koalicije okupljene oko Demokratskog saveza Kosova da na sednici koja je zakazana za četvrtak predlože svoje kandidate za predsednika kosovskog parlamenta. 

"Nisam pročitao Kurtijevo pismo, ne znam ni šta je u njemu", rekao je Haljiti.

Košarkaši Kosova obezbedila učešće u kvalifikacijama za SP 2019.

Košarkaška reprezentacija samoproglašene republike Kosovo obezbedila je učešće u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2019. u Kini. Do ovog uspeha došla je pobedom nad selekcijom Estonije sa 75:69 u poslednjem kolu pretkvalifikacija za Mundobasket. Reprezentacija Kosova se prvi put domogla kvalifikacija za SP, koje se održava u Kini 2019. godine. Na poslednjem, trećem mestu u grupi C je reprezentacija Makedonije. Pored košarkaške reprezentacije, Kosovo učestvuju i u kvalifikacijama za svetska prvenstva u fudbalu i rukometu.

Znate li priču o primanju islama stanovnika Semerkanda?

Znate li priču o primanju islama stanovnika Semerkanda? Osvajanje Semerkanda je jedno od najzanimljivijih u cjelokupnoj historiji. Osvajač grada Kutejbe, nije ponudio prije osvajanja njegovim stanovnicima da prihvate islam ili da plaćaju porez, što je bila uobičajena i islamom ustanovljena praksa. Zbog toga su se na njega žalili stanovnici grada, a Ali Tantavi prenosio zanimljivu priču, u kojoj stoji: Dječak je pozvao: Kutejbe, ne navodeći nikakvu titulu. Tada je Kutejbe, sa velikim svećenikom Semerkanda ušao kod kadija, i kadija je upitao: Šta su tvoji prigovori, svećeniče? On reče: Kutejbe nas je napao sa svojom vojskom i nije nas prije toga pozvao u islam i omogućio nam da razmislimo o tome. Kadija se tada okrenuo Kutejbi i kazao mu: Kutejbe, šta ti veliš na ove optužbe? Kutejbe odgovori: Rat je varka, a taj grad je veliki grad, veoma važan. Sva okolna mjesta niti su prihvatila islam niti su prihvatila plaćati džiziju, već su se suprotstavila nama. Kadija ga opet upita: Kutejbe, jeste li im ponudili da prihvate islam, da plaćaju džiziju ili da se suoče s ratom? Kutejbe odgovori: Nismo, napali smo ih i dogodilo se kao što je on i kazao. Kadija mu se obrati: Kutejbe, vidim, priznao si, a kada optuženi prizna, onda to znači okončanje suđenja. Uzvišeni Allah je ovaj ummet uzdigao zbog njegove vjere, ostavljanja prevare i uspostavljanja pravde. Zatim kadija izreče presudu: Presuđujem da svi muslimani, uprava i vojska, muškarci, djeca i žene napuste Semerkand. Presuđujem da ostave svoje dućane i domove i izađu. Svećenici nisu mogli vjerovati šta su čuli, bez ikakvog drugog dokaza, u sudnici gdje su bili samo oni, sudija, dječak koji mu pomaže i Kutejbe. Ubrzo nakon toga, u gradu je počela galama, prašina se uzdigla, ljudi su počeli izlazti, presuda se počela sprovoditi. Nekoliko sati kasnije sokaci grada bili su pusti, čulo se samo zavijanje pasa i plač djece iz okolnih kuća. Nedugo nakon toga, stanovnici grada, na čelu sa svojim svećenicima pohrlili su prema logoru muslimanske vojske, glasno izgovarajući šehadet, prihvatajući islam i predajući grad Kutejbi.

subota, 19. kolovoza 2017.

Sehadin Arapi na spisku reprezentacije Albanije U19 Nakon što je u februaru ove godine debitovao za reprezentaciju Albanije, Sehadin Arapi ponovo je dobio poziv da nastupa za crveno-crne. Trener reprezentacije Albanije U19 Erjon Bogdani uvrstio je Arapija na spisku 25 najboljih za dvije prijateljske utakmice Albanije protiv Gruzije, koje će se odigrati 30. avgusta i 1. septembra u Fieru.Sehadin Arapi je rođen 1999. godine u Restelici. Kao mali je odselio u Italiju, gdje je počeo trenirati fudbal i prošao sve škole fudbala. Trenutno igra za Metalicu (Italia Serie-D).
Nastavlja se proširenje Velike džamije u Meki NASLOVNA ISTAKNUTO ISLAM IMAN IHSAN NAUKA VIJESTI UMMETA Islam PRESS logo Nastavlja se proširenje Velike džamije u Meki 0 COMMENTS 18. August 2017 Kompanija Saudi Binladin Group nastavit će idući mjesec s radovima na proširenju Velike džamije u Meki vrijednom 26,6 milijardi dolara, gotovo dvije godine nakon što su radovi obustavljeni zbog pada dizalice pri čemu je poginulo 107 ljudi. Radovi će biti nastavljeni nakon završetka hadža, a kompanija će isplatiti zaostale plaće radnicima, po odluci poslanoj bankama koju je Reuters dobio na uvid, kako prenosi Hina. Bankarski i građevinski izvori to su potvrdili. Kompanija vijest nije željela službeno komentirati. Proširenje Velike džamije i okolnih područja kako bi se moglo primiti više hodočasnika zaustavljeno je nakon nesreće u rujnu 2015, a zamrznuto je bilo zbog financijskih problema države uslijed pada cijena nafte. Oporavak cijena nafte Cijene nafte sada su se malo oporavile pa Vlada nastavlja s radovima kako bi poticanjem religijskog turizma diversificirala izvore prihoda. Kompanija Saudi Binladin, koja se neko vrijeme nije smjela natjecati za državne poslove, uskoro će nastaviti i s radovima na izgradnji hotelskog kompleksa u Meki Abraj Kudai. Ove godine nastavila je i radovima na novoj zračnoj luci Kralj Abdulaziz u Džedi.

Kralj Selman naredio da se sve hadžije iz Katara prevezu avionima o njegovom trošku!

Kralj Salman bin Abdulaziz naredio je da se katarskim hadžijama omogući ulazak u Saudijsku Arabiju preko kopnene granice i bez elektronskih dozvola za hadž. Ova odluka došla je nakon posredovanja šejha Abdullaha bin Alija bin Abdullaha bin Jassema Al Thanija, objavila je Saudijska novinska agencija (SPA). Saudijski princ Mohammed bin Salman primio je šejha Abdullaha bin Alija bin Abdullaha bin Jassema Al Thanija u srijedu navečer u palači Al Salam u Džeddi. Na temelju preporuke šejha Abdullaha, kralj Salman bin Abdulaziz pristao je na otvaranje kopnenog graničnog prijelaza Salwa za sve građane Katara koji žele obaviti hadž, te da im se svima omogući prelazak granice bez elektronskih propusnica za hadžije. Također, kralj Salman je naredio da se sve katarske hadžije koje se nalaze na međunarodnim aerodromima u Dammamu i al-Ahsau, prevezu besplatno kao dio kraljevskog programa za hadž i umru, kao i da se na aerodrom u Dohu pošalje avion Saudi Arabin Airlinesa kako bi sve katarske hadžije koji se nalaze na tom aerodromu prevezao u Džeddu i to o njegovom trošku.

petak, 18. kolovoza 2017.

Iz opštine Dragaš ove godine na hadž ide 92 vjernika Naslovnica Vijesti Gora Iz opštine Dragaš ove godine na hadž ide 92 vjernika VIJESTIGORA Iz opštine Dragaš ove godine na hadž ide 92 vjernika 14. Avgusta 2017. Hadž je jedan od pet temelja Islama. Hodočastiti Mekku i obaviti hadž bar jednom u životu dužan je svaki punoljetan, umno i fizički zdrav musliman kojem to finansijske prilike omogućavaju. Ove godine sa Kosova na hadž ide 1.079 vjernika. To je za 25.46 % više u odnosu na prošlu godinu, kada je na hadž putovalo 860 vjernika. Obavljene su sve pripreme, a vjernici nestrpljivo čekaju polazak. Prvi avion sa vjernicima će poletjeti iz Prištine u kasnim satima 19. avgusta, dva aviona 20. avgusta, i četvrti i peti avion će poletjeti 21. avgusta. Iz Dragaša ove godine na hadž ide 92 vjernika, što čini 8.52 % od ukupnog broja svih vjernika iz naše zemlje. Za razliku od prošle godine, kada je iz naše opštine na hadž otišlo 55 vjernika, ove godine je taj broj skoro udvostručen. Polazak autobusom iz Dragaša za Prištinu je 20. avgusta nakon sabahskog namaza, a iz Prištine za Džiddu (Saudijska Arabija) će poletjeti u 11:30 h. Vjernici će tamo ostati do 16. septembra, nakon čega se avionom vraćaju na Kosovo. Glavni vodić za hodočasnike iz opštine Dragaš je Xhafer ef. Fejziu, glavni imam OI u Dragašu. Molimo Allaha dž. š. da svim vjernicima ukabuli hadž i da se broj hodočasnika iz naše zemlje i opštine svake naredne godine udvostručuje.

VELDIN HODŽA

 Veldin Hodža, kadet Rijeke, pozvan je u reprezentaciju Hrvatske do 16 godina, objavljeno je na zvaničnom sajtu NK Rijeka. Reprezentacija Hrvatske učestvuje na međunarodnom turniru “Mijo Etlinger”. Turnir će se održati u Zagrebu od 17. do 20. kolovoza, a okupljanje je zakazano u četvrtak (17. kolovoza) u 12.30 sati u Zagrebu.