RadioGora

utorak, 22. kolovoza 2017.

Stigli su nam 10 najboljih dana u godini!

Da li smo  svjesni Allahove blagodati prema nama kroz to što nas je poživio do ovih mubarek i blagoslovljenih dana. Dana koje je Allah odabrao nad ostalim danima godine, dana u kojima su dobra djela draža našem Gospodaru od djela u ostalim danima. Dani u kojima možemo na svoj konto dobrih djela da pridodamo mnogo toga.
Dani o kojima Allahov Poslanik kaže: “Nema dana u kojima je dobro djelo draže Allahu kao što su ovi dani”, misleći na prvih deset dana zu-l-hidždžeta. “Ni borba na Allahovom putu?”, upitaše ashabi. “Ni borba  na Allahovom putu, osim čovjeka koji je u borbi založio svoj život i svoj imetak i ništa od toga nije vratio”, odgovori Poslanik.
Jedna od odlika sljedbenika ovog umeta je to što je njihova životna dob mnogo kraća od životne dobi prijašnjih naroda ali je Allah počastio ovaj  umet time što u kratkim vremenskim intervalima mogu zaslužiti i uraditi mnogo dobra. Jedno od tih vremena je i prvih deset dana  zu-l-hidždžeta. Velika sezona i prilika da čovjek uradi mnogo dobra. Ljudi se pripremaju, ali za šta??? Pitanje na koje bi svako od nas trebao da da odgovor je  ´jesmo li svjesni veličine vremena u kojem živimo´? Da li smo spremno dočekali ove dane ili nismo ni znali da nastupaju.
Njihovo iščekivanje i pripremanje za njih je veliki pokazatelj jačine imana i čovjekove želje da stekne Allahovo zadovoljstvo. Suprotno tome, nepripremanje za ove dane, nepoznavanje kada nastupaju veliki je pokazatelj slabosti imana i gafleta u kojem se nalazi insan.
Allah dž.š. se zaklinje sa deset noći mjeseca zu-l-hidže, pa kaže: “Vel fedžr, ve lejalin ašr, veššef-i vel vetr, vellejli iza jesr…” – „Tako mi zore!” “I deset noci!” (El-Fedžr, 1-2) Po mišljenju Ibn Abbasa, Ibn Zubejra, Mudžahida i mnoge uleme koja pripada selefu (ranijoj ulemi) i halefu (kasnijoj ulemi), to je prvih deset dana zu-l-hidždžeta. Allah dž.š., se zaklinje ovim danima, a ono sa čime se zaklinje Gospodar svjetova ima posebnu važnost.
Ovdje želimo prvenstveno govoriti o vrijednostima ovih deset noći (dana) mjeseca zu-l-hidžeta, kako bi ih što bolje proveli u ibadetu. Na svakom vjerniku je da ih iskoristi na najbolji mogući način. To su dani pokornosti, pobožnosti, skrušenosti i takvaluka.

Poslanik a.s., u hadisima govori o vrijednosti i značaju zu-l-hidžeta i podstiče ashabe i sve vjernike na pojačani ibadet. Preporučivao je u ovim danima puno tesbiha (riječi slave Allahu dž.š.), tahmida (zahvale Njemu) i tekbira. U tom smislu su i riječi Poslanika a.s., koje prenosi Abdullah ibn Omer r.a.: “Nema vrijednijih dana kod Allah dž.š., niti dražih Njemu, od ovih deset dana, pa pojačajte u njima tehlil (izgovaranje šehadeta), tekbir (veličanje Allaha dž.š.) i tahmid (zahvale Allahu dž.š.!”) (Ahmed) Znači, bez obzira da li se namaz klanajo u džema'atu ili nasamo, poslije farz namaza, počevši od iza sabaha devetog zu'l-hidzdzeta pa sve do iza ikindije trinaestog zu'l-hidzdzeta, četvrtog dana bajrama, uči se poznati tekbir: Allahu ekberullahu ekber, la ilahe illallahu wallahu ekber, Allahu ekber we lillahi'l-hamd.
Znači, sunnet je u ovim danima učenje: tekbira, tahmida, tehlila i tesbiha. Sunnet je da to učenje bude naglas u: džamiji, kući, ulici i svakom mjestu gdje se može spominjati Allahovo ime. Ljudi uče naglas, pojedinačno, dok žene uče u sebi. Ovaj sunnet je potpuno iskorijenjen i gotovo da se ne čuju tekbiri u prvih devet dana ovog mjeseca.. Potrebno je one koji su zanemarili ovaj sunnet podsjetiti na njega.
Za oživljavanje zaboravljenog sunneta, će biti nagrada o kojoj govori Poslanik a.s., u slijedećem hadisu: Prenosi Ibn Amr ibn Awf El-Muzeni od svoga oca a on od djeda, da je Poslanik s.a.v.s., rekao Bilalu ibn Harisu: „Zapamti!” Reče: „Šta ću zapamtiti, Allahov Poslaniče?” Reče: „Zapamti Bilale!” Reče: „Šta ću zapamtiti, Allahov Poslaniče?” Reče: „Onaj ko oživi sunnet od mojih sunneta, koji se bude zaboravio poslije mene, njemu će pripasti nagrada kao i onome ko ga izvrši, bez toga da se njima umanji bilo šta. A ko uvede pogrešnu novotariju (bidat), sa kojom nije zadovoljan Allah i Njegov Poslanik, imaće grijeh kao i oni koji to budu praktikovali, bez toga da se njima umanji bilo šta od grijeha!” (Tirmizija)
Musliman je dužan da iskoristi ove dane i provede ih u istinskom ibadetu, ne želeći ništa drugo sem Allahovo dž.š., zadovoljstvo i oprost. Svaki musliman, bez obzira da li bio na hadžu ili kod svoje kuće, dužan je ovih deset dana provesti u pokornosti svome Gospodaru, svjedočeći svoj islam, iman i ihsan.
Ovo je vrijeme i dobrovoljnog posta. Dobrovoljni post bi trebao da bude ibadet koji je česta praksa svakog muslimana jer je Božiji Poslanik, s.a.v.s., kazao:”Ko posti jedan dan na Allahovom putu, Allah će njegovo lice odaljiti od vatre sedamdeset godina.” (Buhari i Muslim) Naročito kada je u pitanju post devetog dana zu-l-hidždžeta (jewmu-l-arefe – dan Arefata), za kojeg je kazao Božiji Poslanik: “Vjerujem da  će Allah za post na dan Arefata oprostiti grijehe  za proteklu i za narednu godinu.”
Post dana Arefata, je kako kaže Poslanik s.a.v.s., uzrokom praštanja grijeha, godinu prije i godinu poslije: Prenosi Ebu Katadete El-Ensari r.a. da je Poslanik a.s., rekao: “Post po tri dana od svakog mjeseca i Ramazan do Ramazana su kao post cijelu godinu.” Bi upitan o postu Dana Arefata, pa reče: On briše grijehe učinjene godinu prije i godinu poslije. “Bi upitan o postu Ašure, pa reče: “On briše grijehe učinjene u prošloj godini!” (Muslim)
Post je jedan od najboljih načina približavanja Allahu dž.š.. Sunnet je postiti prvih devet dana ovog mjeseca, kao što stoji u slijedećem hadisu: Prenosi Hunejde bin Halid od svoje žene a ona od žena Allahovog Poslanika s.a.v.s.: “Poslanik a.s., je postio Ašuru, devet dana zu-l-hidžeta, i od svakog mjeseca po tri dana (bijele dane).” (Tirmizija)
Deseti dan Zul-hidzeta je prvi dan kurban-bajrama. Ko se taj dan približi Allahu dž.s. klanjem kurbana, sa prvom kapi krvi kurbana Allah dž.š. oprašta grijehe njemu i njegovoj porodici grijehe. A ko taj dan nahrani vjernika i podijeli sadaku Allah dž.š. će ga proživjeti na Sudnjem danu bezbjednim i mizan-vaga će mu biti teža dobrima djelima od bilo kakvog brda na zemlji.
“Inna e'atajna kel kevser, vesalli li rabike venhar – Mi smo ti uistinu svako dobro dali, zato se Gospodaru svome moli i (na Bajram-iduladha), kurban kolji.” (Kevser, 1-3)
Kao i za mnoge druge ibadete tako i za kurban tačno je određeno vrijeme. Kaže Poslanik, a.s,: „Prvo sa čime počinjemo ovaj dan, prvi dan kurban-bajrama je da klanjamo bajram, potom se vraćamo svojim kućama i koljemo kurban. Ko tako uradi postupio je po našem sunnetu.” (Buhari i Muslim)
Allah dž.š. kaže: „Zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji.” Izvršavanjem te obaveze širi se osjećaj milosti prema siromašnim porodicama i potvrđuje humani aspekt ljudskosti. Ovih činom se zahvaljuje Uzvišenom Allahu na blagodatima koje nam učinio halal, dozvoljenim za jelo: „…tako smo vam ih potčinili da biste zahvalni bili. Do Allaha neće doprijeti meso njihovo i krv njihova, Ali će Mu stići iskreno učinjena dobra djela vaša; tako vam ih je potčinio da biste Allaha veličali zato što vas je uputio. I obraduj one koji dobra djela čine! (El-Hadz, 36-37)
U haberu stoji da je Musa a.s. rekao:
“Gospodaru, molih Te a Ti se ne odazivaš mojoj molbi, pouči me kako da Te molim.”
– “Allah dž.š. je objavio Musau a.s.
„O Musa, kada nastupi prva desetina mjeseca zul-hidžeta, reci: LA ILAHE ILELLAH – ispunit ću ti potrebu.”
– “Musa reče: „Gospodaru, pa svaki Tvoj rob to gov­ori.”
– „Allah reče: „O Musa, ko kaže: LA ILAHE ILELLAH – samo jedanput u ovim danima, pa kad bi stavio sedam nebesa i sedam zemalja na jedan tas vage, a LA ILAHE ILELLAH, na drugi tas, pa zaista ono je teže i ovaj govor bi prevagnuo sve njih zajedno.”
A Muhamed a.s., je govorio: “Najvrijednije što sam rekao ja i ono što su rekli po­slanici prije mene u danima ove desetine je: LA ILAHE ILELLAH, VAHDEHULA ŠERIKELEH.”
U ovim danima treba što više doviti Allahu, moliti za oprost, klanjati nafile namaze, učiti Kur’an, dijeliti sadaku, pomagati prorodici, rodbini, braći i sestrama u islamu, starim i nemoćnim, djeci i bolesnim, te ih posjećivati u ime Allaha.
Eto, to je to, ukratko, ti posebni dani koje svaki vjernik i vjernica, musliman i muslimanka, treba da provedu na poseban način, sa željom da postignu Allahovu milost (rahmet), oprost (magfiret) i uputu (hidajet). “Eto toliko! A ko poštuje Allahove svetinje, uživaće milost Gospodara svoga…” (El-Hadz, 30) “Eto toliko! Pa ko poštiva Allahove propise – znak je čestita srca.” (El-Hadz, 32)
Molimo Allaha, dž.š. da nam podari olakšanje na samrti, svjetlo u kaburu, težak mizan dobrim djelima i spasi nas od kazne na oba svijeta. Molim Allaha, dž.š. da promjeni naša stanja na bolje. Amin!

Nema komentara: